Kći i biograf poznatog arhitekta, govori o sjajnim idejama Charlotte Perian koje još uvijek nadahnjuju dizajnere namještaja i arhitekte širom svijeta.
«Nisam dizajner, ja sam arhitekt". Tako je izjavila Charlotte Perriand. Nije joj bilo važno što stvoriti— projekt kuće ili interijera. Pokušala je povezati bilo koji stvoreni prostor s vanjskim svijetom. Kuća— uklopiti se u prirodni krajolik, interijer— Povežite se s pogledom izvan prozora. Skladan omjer eksterijera i interijera bio joj je vrlo važan.
Namještaj za ljude. Stvorila je arhitekturu kuće ovisno o potrebama osobe, s velikom točnošću izračunavajući raspon veličina u skladu s brojem ljudi koji žive u kući. Namještaj je dizajniran za odgovarajuće položaje ljudskog tijela. Promatrala je kako ljudsko tijelo postoji u određenim okolnostima i prilagodila namještaj njegovim specifičnim položajima, uzimajući u obzir čak i oblik ljudske stražnjice.
Ideje u fotografijama. To je malo poznati aspekt Charlotteina djela. Fotografijom se bavila 1925. godine i snimala sve što joj je zapelo za oko— priroda, Građevine, Ljudi, automobili. Pažljivo je čuvala sve slike, a često su postale poticaj za stvaranje novih predmeta. Tako se most u Marseilleu odrazio na ležaljci koju je dizajnirala. 1932. Charlotte je fotografirala jedrilice, a sljedeće godine rođeni su kreveti za vojsku spasa stvoreni od materijala jedra. Jedra su se tada često pojavljivala u njenom radu, veliki dizajner svog vremena vrlo je cijenio ovaj materijal zbog njegove lakoće, praktičnosti i funkcionalnosti.
Filozofija slobodne forme. Ova filozofija postala je svojevrsna opozicija u 30-ima fašističkoj regulaciji, sa svojom simetrijom i strogim oblicima. Charlotte nije pokušavala ponoviti prirodne oblike, već je crpila ideje iz svijeta oko sebe. Rezala je debla drveća, pretvarajući ih u klupe i stolove, dajući prednost plastičnosti i funkcionalnosti prirodnih materijala.
Dijalog između fotografije, dizajna i slikanja. Charlotte je bila uvjerena da dizajneri i inženjeri, dizajneri i umjetnici moraju usvojiti ideje koje su nam pod nogama i ostaju nepotraživane. Fotografirala je lubanje i pileće kosti, za koje vjeruje da bi mogle biti polazna točka prilikom izrade čvrstog namještaja. Na Svjetskom sajmu slikarstva 1935. godine, zajedno s umjetničkim djelima Fernanda Legera, Charlotte Perriand predstavili su i njihove prirodne prototipove— mrtva priroda s kaldrmom i sama Kaldrma. Izbor koji će predmet postati ukras stana ovisio je isključivo o njegovom vlasniku.
Koji su glavni principi i ideje koje je Pernet Perriand-Barzac koristio u svom arhitektonskom pristupu dizajnu namještaja?
Pernet Perriand-Barzac je koristio princip funkcionalnosti kao osnovu svog arhitektonskog pristupa dizajnu namještaja. Također je naglašavao važnost minimalizma i jednostavnosti u oblikovanju, te se često inspirirao prirodom i tradicionalnim obrascima. Perriand-Barzac je također vodio računa o upotrebi održivih i prirodnih materijala u svojim dizajnima kako bi stvorio trajnost i ekološku osviještenost. Njegov rad odražavao je ideje modernizma i funkcionalizma, čineći njegove komade namještaja jednostavnima, elegantnima i praktičnima.
Kako Pernet Perriand-Barzac kombinira arhitektonski pristup s dizajnom namještaja?