Arhitektonski dijalozi u središtu Gillyarovskog

U novom zajedničkom društvenom projektu „Arhitektonski dijalozi“ Moskovskog muzeja i Friedman / Agencije, koji je započeo prošlog tjedna u centru Gillyarovsky, vodeći stručnjaci i arhitekti razgovaraju o temama i izgledima za razvoj grada. Prvi događaj bio je posvećen organizaciji ugodnog urbanog okruženja za djecu i adolescente.

Dijaloge su prenijeli poznati arhitekti Evgeny Polyantio, Julia Burdova i Olga Aleksakova (Buromoskova), Anna Shapiro (Atrium), Bella Filatova (Biro "Druzhba", Dječji klub "Konji na balkonu" i Kreativno udruženje " "), Vladimir Kuzmin (" Field-Disign "), Alisa Starobina (KB Strelka), Aleksandar Frontov i Sergej Tatarinov (" Alexander Frontov i arhitekti "), kao i psiholog Daria Utkin, sociolog Konstantin Filonenko i Sociolog, RDI Kulturni centar Dmitrij Zayts.

Stručnjaci su predstavili svoje jedinstvene projekte i podijelili svoju viziju optimalnog razvoja Moskve, uzimajući u obzir psihološke i socijalne potrebe mlađe generacije.

Alina Saprykina, direktorica muzeja Moskve; Evgeny Polyantsev, Melstudio

Događaj je otvorila direktorica muzeja moskova Alina Saprykina. „Muzej Moskve – Više od muzeja. Ovo je komunikacijski centar, gdje se baština prošlosti neprestano preispituje. U slučaju "arhitektonskih dijaloga" odlučili smo rasporediti povijest grada na moderan način, pružajući arhitektima priliku da se redovito sastaju kako bi razgovarali o relevantnim estetskim, kulturnim, kao i praktičnim pitanjima vezanim za razvoj grada ".

Autor arhitektonske dijaloge projekta je Natalya Friedman (agencija Friedman /) i arhitekt Yevgeny Polyantsev

Moderator prvog sastanka "Arhitektonskih dijaloga" napravio je arhitekt Yevgeny Polyantsev, šef ureda Melstudio. Skrenuo je pozornost na činjenicu da se tema samog sastanka – organizacija ugodnog i sigurnog okruženja za djecu U Zagrebu – gotovo nije raspravljalo prije pet godina, a mišljenje o djeci i adolescentima nije uzeto u obzir. Ali situacija se počela mijenjati na bolje. Trenutno je već provedeno nekoliko ikoničnih projekata koji su stvarno promijenili stanište djece.

Čitaj više  S.Tvornica preuređuje

Arhitekti Yulia Burdova i Olga Aleksakova, Buromoscow

Zanimljiv projekt, koji nudi novi pogled na dječju obrazovnu ustanovu, je 220 vrtića na Varšavskoj magistrali (Projekt Buromoscow pod vodstvom Yulia Burdova i Olga Aleksakova). Zgrada vrtića ima neobičan okrugli oblik za takve institucije, dok ispunjava sve potrebne norme.

Daria Utkina, psihologinja

Psihologinja Daria Utkina govorila je o svojoj suradnji s UNICEF -om o projektu dječjih gradova („Grad, prijateljski za djecu“), koji je usmjeren na praktične promjene u urbanom okruženju za djecu.


Teme i datumi budućih "arhitektonskih dijaloga" bit će najavljeno u bliskoj budućnosti.


Ocijenite članak
( Još nema procjena )
Smilyana Dvorjak

Pozdrav, dragi ljubitelji kućne udobnosti i poboljšanja! Ja sam Smilyana Dvorjak, iskusni dizajner koji stvara tapiseriju stila i spokoja u području interijera. Pridružite mi se dok idemo na putovanje kroz moje dugogodišnje iskustvo, a svaki projekt svjedoči o alkemiji dizajna koja životne prostore pretvara u svetišta udobnosti.

Ženski časopis - Moda, Ljepota, Život i kućna njega, psihologija i odnosi
Comments: 3
  1. Renato

    Gdje se mogu pronaći više informacija o arhitektonskim dijalozima u središtu Gillyarovskog?

    Odgovori
  2. Marija Radeljak

    Što su točno arhitektonski dijalozi i kako se odvijaju u središtu Gillyarovskog? Želim saznati više o tom arhitektonskom procesu i kako on utječe na dizajniranje prostora u Gillyarovskom. Hvala!

    Odgovori
    1. Ivan

      Arhitektonski dijalozi su proces komunikacije između arhitekata, dizajnera i ostalih stručnjaka u svrhu stvaranja prostora koji zadovoljava potrebe i želje korisnika. U središtu Gillyarovskog, arhitektonski dijalozi se odvijaju kroz timski rad, brainstorming sesije i konzultacije s klijentima kako bi se razvile ideje i koncepti koji će oblikovati prostor na najbolji mogući način. Ovaj proces utječe na dizajniranje prostora u Gillyarovskom jer omogućuje integraciju različitih perspektiva i ideja kako bi se postigao optimalan rezultat koji zadovoljava funkcionalne i estetske potrebe prostora.

      Odgovori
Dodaj komentare